Redovne i preventivne kontrole vida
Redovni pregledi kod oftalmologa su važni za očuvanje opšteg zdravlja. Međutim, postavlja se pitanje kada treba otići na pregled očiju i šta sve kompletan pregled podrazumijeva?
Kada otići na oftalmološki pregled?
Ukoliko su vaše oči zdrave i imate dobar vid, savjetuje se da obavite kompletan oftalmološki pregled makar jednom u vašim 20-tim i dva puta u 30-tim godinama.
Ipak, o redovnosti pregleda i kontrola potrebno je da se konsultujete sa vašim oftalmologom u slučaju da imate neko od sljedećih akutnih ili hroničnih oboljenja:
-
Ukoliko imate infekciju, povredu, osećaj bola u oku ili primijetite bilo kakvu promjenu vida, neophodno je da odmah konsultujete oftalmologa.
-
Ukoliko nosite sočiva
-
Ukoliko imate dijabetes, povišen krvni pritisak ili porodičnu istoriju očnih bolesti.
Nakon 40. godine života preporučuju se redovni kompletni pregledi oba oka na godišnjem nivou. U ovom periodu života se kod velikog broja ljudi po prvi put mogu pojaviti znaci oboljenja očiju i promjene sa vidom. Rano pristupanje liječenju može značajno pomoći u očuvanju vida i sprječavanju daljih komplikacija.
Osobe koje žive sa dijabetesom, visokim krvnim pritiskom ili imaju porodičnu istoriju očnih bolesti, kompletne očne preglede bi trebalo da zakazuju redovno i mnogo prije 40. godine u dogovoru sa odabranim oftalmologom.
Za ljude starosne dobi iznad 65 godina, važnost redovnih godišnjih pregleda postaje još veća ako se uzme u obzir da raste vjerovatnoća razvoja očnih bolesti poput katarakte, dijabetičke retinopatije, starosne makularne degeneracije i glaukoma.
Kako izgleda pregled oftalmologa?
Kompletan očni pregled je jednostavan, bezbolan i traje od 45 do 90 minuta.
Pregled podrazumijeva sljedeće:
-
Procjenu opšteg zdravstvenog stanja, uključujući porodičnu istoriju bolesti; postojanje neke hronične bolesti, konstatovanje terapije koju koristite itd.
-
Procjenu zdravlja očiju.
Jedan od najpoznatijih testova pomoću kojeg Vaš ljekar može da procijeni oštrinu vida je “Tumbling E” test, tokom koga osoba treba da navede u kom pravcu je okrenuto slovo E ili viljuška, kako se simbol često naziva.
Izvor: www.aoo.org
Takođe, ljekar može da provjeri kako Vaše zjenice reaguju na svjetlost tako što će uperiti svjetlosni snop u Vaše oko, usljed čega se zjenice najčešće sužavaju.
Gubitak bočnog (perifernog) vida može biti simptom glaukoma, pa će vam vaš ljekar uraditi i ovaj test. On je posebno značajan, jer gubitak bočnog vida može proći neprimijećeno.
Uz pomoć testa očne pokretljivosti ljekar posmatra vaše oči prilikom kretanja u različitim pravcima kako bi procijenio da li su u ravni, kao i funkciju očnih mišića.
Kada je u pitanju očni pritisak, on se može izmjeriti metodom okularne tonometrije. Na početku testa se koristi lokalni anestetik i fluoresceinska boja, nakon čega se pristupa mjerenju pritiska tonometrom, prislanjanjem uređaja na očnu jabučicu. Pored ove metode, može se koristiti i “Air puff” test, pri kojem se koristi vazdušni pritisak i nema direktnog kontakta uređaja sa okom. Povišen očni pritisak predstavlja faktor rizika za razvoj glaukoma.
Pregled prednjeg segmenta oka se obavlja biomikroskopom ili špalt lampom. Na ovaj način se detaljno mogu pregledati različiti djelovi oka. Ovim pregledom ljekar može da procijeni da li postoji osnov za dijagnostifikovanje katarakte, konjuktivitisa, makularne degeneracije ili odvajanja mrežnjače.
Kada se vrši pregled mrežnjače i optičkog nerva, oftalmolog će vam prvo staviti kapi za oči u cilju širenja zjenica. Usljed toga, vaše oči mogu biti osjetljive na svjetlost narednih nekoliko sati nakon pregleda.
Ukoliko bude potrebno, vaš ljekar može obaviti dodatne specijalizovane testove.
Izvor: https://www.aao.org/eye-health/tips-prevention/eye-exams-101
M-ME-00000751